Kad se kaže advent, većina ljudi pomisli na Beč, Graz ili Prag, na snijeg, kuhano vino i gotiku. Verona je drukčija priča. Ovdje se božićni sajam smjestio između rimske Arene, srednjovjekovnih palača obitelji della Scala i uskih ulica kojima se navečer šeće uz čašu vin brûléa. Božićni sajam u Veroni ima talijansku toplinu, ali i jednu neočekivanu njemačku notu, a od Zagreba je udaljen pet do šest sati vožnje autobusom.
Prosinac je ujedno doba godine kad Verona diše bez ljetnih masa turista. Julijin balkon, koji u kolovozu podsjeća na čekaonicu, sada se može vidjeti bez guranja, a u trattorijama ima mjesta i bez rezervacije tjedan dana unaprijed.
Gdje je božićni sajam u Veroni?
Glavni sajam smješten je u srcu staroga grada, na Piazza dei Signori i u susjednim dvorištima palača, poput Cortile Mercato Vecchio. Kućice se dalje nastavljaju kroz središte, a u blagdansko doba ukrašeni su i okolni trgovi i ulice, od Piazze delle Erbe do Piazze Bra.
Sajam se otvara krajem studenog i za razliku od mnogih srednjoeuropskih sajmova ne traje do Sveta tri kralja, nego se zatvara nekoliko dana nakon Božića. Na Badnjak i Božić radno vrijeme je kraće, pa ako putuješ u to doba, provjeri ga unaprijed. Ulaz je slobodan.
Ono što ovaj sajam razlikuje od drugih talijanskih jest veza s Nürnbergom, gradom koji ima jedan od najstarijih božićnih sajmova u Europi, Christkindlesmarkt. Dio izlagača dolazi upravo iz Njemačke, pa se uz talijanske slastice ovdje mogu naći bratwurst kobasice, pereci i nürnberški medenjaci. Rezultat je mješavina koja zvuči čudno dok je ne probaš: pandoro i licitari na susjednim štandovima.
Piazza dei Signori i sama je razlog dolaska. U sredini trga stoji kip Dantea, koji je dio izgnanstva iz Firence proveo upravo u Veroni, na dvoru obitelji della Scala. Oko trga su Loggia del Consiglio s renesansnim trijemom, Palazzo della Ragione i stari dvorci gradskih vladara. Pod večer, kad se upale svjetla na kućicama i pročeljima, prizor je teško usporediti s bilo kojim drugim adventskim trgom.
Što se kupuje i što jesti na sajmu?
Na kućicama se prodaju božićni ukrasi od stakla i drva, ručno izrađene svijeće, keramika, vuneni šalovi, sitni pokloni i mnogo hrane. Dio štandova prodaje samo za gotovinu, pa je dobro imati nešto eura u džepu.
Što svakako probati:
- vin brûlé, talijansko kuhano vino s narančom, cimetom i klinčićima
- bombardino, topli napitak od likera od jaja i brandyja sa šlagom, porijeklom iz talijanskih Alpa, idealan za hladnu večer
- cioccolata calda, gusta talijanska vruća čokolada koja se gotovo jede žlicom
- pečene kestene u papirnatom kornetu
- toplu lepinju s krumpirom i sirom ili sa speckom, zasitnu užinu za hladnu večer
- bratwurst i perece s nürnberških štandova, uključujući perece umočene u čokoladu
Pandoro, slatki simbol Verone
Verona je domovina pandora, visokog božićnog kolača u obliku zvijezde s osam krakova, posutog šećerom u prahu. Recept je 1894. godine patentirao veronski slastičar Domenico Melegatti, a nastao je iz starijeg veronskog božićnog kolača nadalina.
Za razliku od milanskog panettonea, pandoro nema suhog voća ni grožđica. Mekan je, prozračan i miriše na maslac i vaniliju. U slastičarnicama u središtu možeš ga kupiti svježeg, a ne samo u kutiji iz supermarketa, i razlika je velika. Ako ga kupuješ za doma, kupi ga posljednji dan, da ga ne nosiš po gradu.
Talijani ga često poslužuju tako da ga prerežu vodoravno na kriške koje izgledaju kao zvijezde i slože ih u božićno drvce, između kojih stave krem od mascarponea.
Sveta Lucija dolazi prije Djeda Mraza
Jedna od najljepših veronskih tradicija vezana je uz 13. prosinca. U Veroni darove djeci tradicionalno ne donosi Djed Mraz, nego Sveta Lucija, koja u noći s 12. na 13. prosinca dolazi s magarcem i ostavlja poklone onima koji su bili dobri. Djeca joj prethodno pišu pisma, a uvečer ostave malo sijena za magarca i nešto za okrijepu za nju.
Tih dana se na Piazza Bra postavljaju štandovi Svete Lucije s igračkama, slatkišima i sitnicama, a ulice su pune obitelji. Ako ti se putovanje poklopi s ovim danima, vidjet ćeš Veronu kakvu poznaju sami Veronežani.
Jaslice i blagdanski prizori
Verona ima dugu tradiciju izložbi jaslica. Posljednjih godina u jednoj od palača u središtu održava se međunarodna izložba Presepi dal Mondo, s jaslicama iz cijelog svijeta, od tradicionalnih napuljskih do onih od neobičnih materijala. Lokacija se zna mijenjati, pa je provjeri na službenoj turističkoj stranici grada.
Simbol veronskog Božića dugo je bila velika zvijezda repatica, čelična konstrukcija koja kao da izlazi iz Arene i spušta se na Piazza Bra. Posljednjih godina nije postavljana zbog obnove, pa ako je vidiš, imaš sreće. Arena je ionako impresivna i bez nje, osobito osvijetljena u prosinačkoj noći.
Šetnja Veronom: što vidjeti između sajma i večere?
Središte Verone malo je i ravno, pa se sve obiđe pješice. Ovo su mjesta koja ne treba propustiti.
Arena i Piazza Bra. Rimski amfiteatar iz prvog stoljeća, jedan od najbolje očuvanih na svijetu, koji se ljeti i danas koristi za operne izvedbe. Piazza Bra je najveći trg u gradu, a uz njega se proteže Liston, široka popločana šetnica s kafićima na kojoj Veronežani navečer izlaze na aperitiv. Na istom trgu su i palače Gran Guardia i Palazzo Barbieri, sjedište gradske uprave.
Julijina kuća (Casa di Giulietta). Srednjovjekovna kuća s balkonom koji se povezuje sa Shakespeareovom Julijom. Priča je više legenda nego povijest, ali dvorište s brončanim kipom Julije i zidovima punim poruka zaljubljenih privlači posjetitelje iz cijelog svijeta. Dođi ujutro, prije grupa.
Piazza delle Erbe. Nekadašnji rimski forum, danas trg s tržnicom, fontanom Madonna Verona i oslikanim pročeljima. Iznad trga se diže Torre dei Lamberti, srednjovjekovni toranj visok osamdesetak metara, s kojeg se pruža najbolji pogled na grad. Na vrh vozi i dizalo.
Grobnice obitelji della Scala (Arche Scaligere). Gotički nadgrobni spomenici vladara Verone, odmah iza Piazze dei Signori, ukrašeni kipovima i kovanim ogradama.
Castelvecchio i most Scaligero. Utvrda obitelji della Scala iz 14. stoljeća, danas muzej, s crvenim zidanim mostom preko rijeke Adige. Šetnja mostom u sumrak jedan je od najljepših trenutaka u Veroni.
Ponte Pietra i Castel San Pietro. Rimski kameni most, najstariji u gradu, vodi na drugu obalu Adige, odakle se uspinjačom ili pješice stiže do vidikovca Castel San Pietro. Odande se Verona vidi kao na dlanu, a zimi u sumrak s upaljenim svjetlima.
Bazilika San Zeno. Romanička crkva malo izvan središta, s brončanim vratima i triptihom Andree Mantegne. Za one koji imaju vremena, jedna od najljepših crkava sjeverne Italije.
Ako planiraš ulaziti u više muzeja i spomenika, isplati se Verona Card, koja uključuje ulaze i javni prijevoz.
Veronska zimska kuhinja
Božićni sajam u Veroni dobar je za užinu, ali za pravi obrok vrijedi sjesti u neku od trattoria u uličicama oko Piazze delle Erbe. Veronska kuhinja zimi je jaka i domaća.
Risotto all’Amarone je rižoto kuhan u crnom vinu Amarone, iz obližnje regije Valpolicella. Bollito con la pearà je kuhano meso uz pearà, gusti umak od krušnih mrvica, koštane juhe i puno crnog papra, tipično veronsko zimsko jelo. Tortellini di Valeggio su sitni punjeni tortelini iz mjesta Valeggio sul Mincio. A za hrabrije, tu je i pastissada de caval, dugo kuhani konjski gulaš, star veronski specijalitet.
Uz večeru ide vino iz Valpolicelle, od laganog Valpolicella Classico do punog Amaronea. Prije večere Veronežani piju aperitiv, najčešće spritz, uz koji se u barovima često poslužuju i sitni zalogaji.
Kakvo je vrijeme i što obući?
Prosinac u Veroni je hladan i vlažan, s danima oko pet do osam stupnjeva i noćima oko nule. Snijeg je rijedak, ali je zato česta magla iz Padske nizine, koja grad zna obaviti cijeli dan. Vlaga čini da se hladnoća osjeća jače nego što pokazuje toplomjer.
Ponesi toplu jaknu koja ne propušta vjetar, šal i kapu, te udobnu obuću za kamene pločnike, koji po magli i kiši znaju biti skliski. Talijani se zimi odijevaju elegantno, pa ne škodi imati nešto urednije za večeru.
Božićno selo u Bussolengu
Dvadesetak minuta od Verone, u mjestu Bussolengo, nalazi se Villaggio di Natale Flover, božićno selo koje se smatra jednim od prvih takvih u Italiji. Smješteno je u velikom vrtnom centru i obuhvaća više tisuća četvornih metara natkrivenog prostora, pa vrijeme vani tu ne igra nikakvu ulogu.
Selo je podijeljeno u tematske cjeline, svaka uređena u drugom božićnom stilu, od klasične crvene i zlatne do nordijskih, bijelih i srebrnih prizora. U središtu je kuća Djeda Mraza, u kojoj on čita pisma djece i odlučuje tko je bio dobar. Uz to su tu radionice, mjesta za fotografiranje, hrana i velika prodaja ukrasa.
Bussolengo je zanimljiv i odraslima koji vole uređivati dom za blagdane, jer je ovo zapravo velika izložba trendova u božićnim dekoracijama. Mnogi odavde odu s ukrasima kakve kod kuće ne bi pronašli. Djeci je to često najdraži dio putovanja.
Ako imaš dan više: Garda i Valpolicella
Verona je dobro polazište za kratke izlete. Jezero Garda je pola sata vožnje, a zimi su mjesta poput Sirmionea, Lazisea i Bardolina mirna i prazna, s jezerom koje u magli izgleda kao more. Neka od njih imaju i vlastite male božićne sajmove uz obalu.
Brežuljci Valpolicelle sjeverno od grada poznati su po vinarijama koje proizvode Amarone, a mnoge zimi primaju posjetitelje na kušanje uz prethodnu najavu.
Praktični savjeti
- Središte Verone je zona ograničenog prometa (ZTL), u koju automobilom ne smiješ ući bez dozvole, a kazne stižu poštom i nakon nekoliko mjeseci. Ako ideš autom, parkiraj izvan zone ili u javnoj garaži.
- U Italiji se plaća eurima, kartice se primaju gotovo posvuda, ali na štandovima je gotovina sigurnija.
- Mnoge trgovine i muzeji imaju kraće radno vrijeme na Badnjak, a na Božić i Sveti Stjepan većina ne radi.
- U kafiću je kava za šankom jeftinija nego za stolom. Na računu u restoranu često je naveden i coperto, fiksni iznos za kruh i pribor, što je uobičajeno i nije prevara.
- Ponesi europsku karticu zdravstvenog osiguranja. Mobilna mreža radi bez roaminga.
Organizirano iz Zagreba
Za Veronu su dovoljna dva dana. Prvi dan po dolasku ide se u šetnju središtem, od Arene i Julijine kuće do Piazze delle Erbe i Piazze dei Signori, a navečer na sajam. Drugi dan, nakon doručka, put vodi do Bussolenga i natrag prema Hrvatskoj.
ICT Putovanja ima upravo takav dvodnevni adventski program s polascima iz Zagreba tijekom prosinca, a uz prethodnu najavu i iz Karlovca i Rijeke. Uključuje razgled središta s vodičem, slobodno vrijeme za božićni sajam u Veroni, noćenje s doručkom i obilazak božićnog sela u Bussolengu. Ako možeš birati, vikend oko 13. prosinca donosi i Svetu Luciju.
Za koga je Verona u prosincu?
Tko traži snijeg do koljena i alpske kućice, bolje će se snaći u Austriji. Verona je za ljubitelje Italije, dobre hrane i grada u kojem se prošlost vidi na svakom koraku, od rimskih kamenih blokova Arene do srednjovjekovnih tornjeva. Ujedno je jedan od najbližih inozemnih adventa za one iz Zagreba, Karlovca i Rijeke, pa stane u jedan vikend bez uzimanja godišnjeg.
Odlična je i za obitelji. Djeca će pamtiti kuću Djeda Mraza u Bussolengu i priču o Svetoj Luciji s magarcem, a odrasli šetnju Listonom, rižoto s Amaroneom i Arenu osvijetljenu u prosinačkoj noći. Parovima je, naravno, tu i Julijin balkon, bez ljetne gužve.
Ako se odlučiš, ponesi toplu jaknu za maglu, nešto gotovine za štandove i mjesta u prtljazi za pandoro. Termine pogledaj na stranici ICT Putovanja i rezerviraj na vrijeme, jer su prosinački vikendi najtraženiji. Božićni sajam u Veroni stane u jedan vikend, a pandoro koji doneseš kući potraje taman do Badnjaka.
Fotografija: Pexels